Pošto je u Bugojnu krajem prošle godine osnovana Sekcija GSS-a koja radi pri Stanici GSS-a Travnik red je da kažemo i par riječi o GSS-u, ćemu služi, šta mu je cilj, tko rukovodi GSS-om i druge bitne stvari vezane upravo za GSS.
Pošto većina nas ne zna šta je to Gorska Služba Spasavanja i čemu ona služi evo vam pravi odgovor
Gorska Služba Spašavanja specijalizirana je za spašavanje s nepristupačnih terena i po teškim vremenskim prilikama, odnosno za sve situacije kod kojih treba primijeniti posebno stručno znanje i opremu za spašavanje. To uključuje nesreće u planinskim područjima, stijenama, speleološkim objektima, strmim i teško prohodnim terenima, te nesreće koje se dogode u posebno teškim vremenskim prilikama (snijeg, hladnoća, led, magla i sl.).
Područja rada Gorska Služba Spašavanja često su i urbane sredine te druga neplaninska područja. To su akcije na visokim objektima, tunelima i cijevima, u prometnim nesrećama i na moru, te kod niza ekstremnih sportova (parajedrenje, brdski biciklizam, rafting i sl.).
Osim spašavanje i pružanje prve pomoći unesrećenima na nepristupačnim područjima, važna aktivnost Gorske Službe Spašavanja je edukacija i prevencija, dakle sprečavanje i izbjegavanje nesreća na nepristupačnim terenima, posebice planinarskih nesreća.
GSS osigurava sva značajnija skijališta u Bosni i Hercegovini: Vlašić, Bjelašnicu, Jahorinu i dr. GSS brine za sigurnost na utrkama brdskih bicikla, natjecanja u sportskom penjanju, ekstremnim utrkama i dr.
Tko su gorski spašavatelji
Službu čine trenutno najspremniji bosanski alpinisti, speleolozi te visokogorski planinari i skijaši, koji su posebnom obukom osposobljeni za pružanje prve medicinske pomoći i osposobljeni za sve tehnike gorskog spašavanja, uključujući i spašavanja uz pomoć helikoptera te za potrage na nepristupačnim terenima i uz pomoć potražnih pasa. Služba ima oko 360 članova od čega 20 liječnika i 12 instruktora
Način djelovanja i suradnja
Gorska služba spašavanje neprofitna je organizacija. Djelovanje Službe i njenih članova je dobrovoljno i oni za obavljene akcije spašavanja ne dobivaju naknadu (plaću) . GSS tijesno suradžuje s drugima službama koji u svom djelokrugu imaju spašavanje ljudi, kao što su: Hitna pomoć, BiH vojska i policija, vatrogasci i dr.
Plaćanje akcija spašavanja
Gorska služba spašavanja i njeni članovi ne naplaćuju spašavanje. Spašavanje je za sve spašene besplatno.
Akcije spašavanja
Služba posjeduje 55-godišnje iskustvo i rezultate (više 3500 akcija spašavanja, koje su sve izvedene uspješno, bez pogreške i sigurno). U svim tim akcijama spašavanja uvijek je umanjen nepovoljan učinak nesreće i ozljede, smanjena invalidnosti i ubrzan oporavak ozlijedženima, a u mnogo navrata, često i u dramatskim okolnostima, izravno je spašen ljudski život. To saznanje najveća je naknada za sav trud gorskih spašavatelja.
Kako postati član Gorske Službe Spašavanja BiH
Osnovni kriterij za primanje u članstvo GSSBiH je da kandidat mora biti registrirani član nekog od planinarskih društava i klubova u planinarskom savezu (PSBiH), a svojom aktivnošću, iskustvom, postignutim rezultatima i perspektivnošću treba se izrazito isticati u nekoj od planinarskih specijalnosti u PSBiH: prvenstveno u alpinizmu i ostalim penjačkim disciplinama, speleologiji ili planinarskom skijanju. Očekuje se da ima završenu specijalističku školu tih djelatnosti, pripadajuće tečajeve, kao i stručno zvanje u PSBiH (alpinist, speleolog, planinarski skijaš). Osim tog osnovnog kriterija, kandidat/kinja mora biti punoljetan, ali ne i stariji od 30 godina, fizički i mentalno zdrav, te se dragovoljno opredijeliti da će sve svoje vrijeme besplatno posvetiti spašavanju ljudskih života.
Članstvo u GSSBiH ostvaruje se kroz sastavne jedince koje se zovu stanice. Popis stanica GSSBiH možete vidjeti na stranici GSS-a. U stanici se postaje članom nakon što kandidata predlože dva spašavatelja, svoj prijedlog obrazlože u pisanom obliku uz koji je i pisana izjava kandidata da dragovoljno želi postati član GSS-a te većinskom odlukom o prijemu donesenom putem glasovanja u kojem sudjeluju samo gorski spašavatelji te stanice.
Kandidat je primljen u stanicu u statusu pridruženog člana, a pripravnikom postaje nakon završetka prvog od tri obvezna tečaja (obveznog školovanja):
tečaj ljetnih tehnika spašavanja
tečaj zimskih tehnika spašavanja
tečaj speleospašavanja
Nakon završenog osnovnog školovanja koji u prosjeku traje tri godine, a na prijedlog stanice, pripravnik pristupa ispitu za Gorskog S
pasioca koji je cjelovit i zahtjeva točne odgovore na sva postavljena teoretska i praktična pitanja iz gorskog spašavanja. Nakon položenog ispita, postaje se gorskim spašavateljem, prima iskaznica i značka s brojem. Gorski Spasioci mogu nastaviti i drugu specijalističku obuku: za helikoptersko spašavanje, za upravljanje potragama, za voditelja potražnog psa, za spašavanje iz potopljenih speleoloških objekata.
